Svrha ovog Projekta je poboljšanje vodno- komunalne infrastrukture na uslužnom području javnog isporučitelja vodne usluge Izvor Ploče d.o.o.. Obuhvat projekta čini područje naselja Banja i Komin na području grada Ploča u Dubrovačko- neretvanskoj županiji. Ovim projektnim zadatkom se postavljaju smjernice za izradu projektne i natječajne dokumentacije.
Konačni rezultat svih aktivnosti jesu izrađeni sljedeći dokumenti:
- Idejno koncepcijsko rješenje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda,
- Elaborat zaštite okoliša kao podloga za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata za okoliš te ishođeno rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike,
- Idejni projekt uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s ispustom,
- Idejni i glavni projekti sustava odvodnje otpadnih voda,
- Idejni i glavni projekti vodoopskrbnih cjevovoda u obuhvatu projekta
- Natječajna dokumentacija za radove
U naselju Komin postoji izgrađen obalni fekalni kolektor ukupne duljine 1.920 m koji je djelomično do potpuno zatrpan. Kanalizacijski sustav naselja Komin gradit će se u fazama (dvije faze). I. faza obuhvaća izgradnju uređaja za pročišćavanje s pristupnom cestom i dijelom sustava odvodnje, vodoopskrbe i NUS-a unutar planirane parcele UPOV-a, te ispust pročišćenih otpadnih voda u rijeku Neretvu. II. faza
obuhvaća izgradnju sustava odvodnje, vodoopskrbe i NUS-a do granice planirane parcele UPOV-a. Veličina kanalizacijskog sustava je 1.645 ES. Namjeravani zahvat u prostoru je izgradnja objekata komunalne infrastrukture: kanalizacijski sustav odvodnje naselja Komin sa pet crpnih stanica i vodovodnim cjevovodima uz trasu kanalizacije.
Kanalizacijska mreža Komin
Idejnim projektom predviđena je izgradnja u dvije faze te svaka faza predstavlja zasebnu funkcionalnu cjelinu:
I. FAZA obuhvaća izgradnju uređaja za pročišćavanje s pristupnom cestom i dijelom sustava odvodnje, vodoopskrbe i NUS-a unutar planirane parcele UPOV-a, te ispust pročišćenih otpadnih voda u rijeku Neretvu tj. sljedeće radove:
- Izgradnja dijela tlačnog voda TV2 unutar granice parcele UPOV-a u dužini od cca 105 m,
- Izgradnju vodovodne mreže u dužini od cca 106 m,
- Izgradnju nadzorno-upravljačke instalacije (NUS) u dužini od cca 112 m,
- Izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda UPOV Komin II. stupnja pročišćavanja kapaciteta 1.650 ES s pristupnim putem,
- Izgradnju Ispusta iz UPOV-a u rijeku Neretvu tlačnim vodom u dužini cca 111 m.
II. FAZA obuhvaća izgradnju sustava odvodnje, vodoopskrbe i NUS-a do granice planirane parcele UPOV-a, tj. sljedeće radove:
- Izgradnju gravitacijskih kolektora u dužini od 4.899,75 m,
- Izgradnju crpnih stanica otpadnih voda (ukupno 5 kom) sa pripadajućim tlačnim vodovima u dužini od 1.212,18 m,
- Izgradnju vodovodne mreže u dužini od 5.098,12 m,
- Izgradnju nadzorno-upravljačke instalacije (NUS) u dužini od 2×2.040 m.
Sustav odvodnje planira se kao razdjelni. Predmet obuhvata je mreža sanitarnih sekundarnih kolektora i tlačnih cjevovoda u ukupnoj dužini od 6.111,93 m. Za obalne kolektore (gravitacijski kolektori uz rijeku Neretvu do uređaja za pročišćavanje) koji su položeni u županijskoj cesti Ž 6217 predviđeno je korištenje cijevi od poliestera (PES), tjemene nosivosti SN5000. Odabrani profili za PES cijevi su DN 300 i 250 mm (nazivni profil). Za ostale gravitacijske kolektore odabrane su cijevi od polietilena visoke gustoće (PEHD) sljedećih karakteristika: MRS 10.0, PE100, SDR41, PN 4 uz dopušteni napon od min. 8,0 N/mm2 (8 kN/m2). Ovi gravitacijski kolektori su nazivnih profila DN 280 i 225 mm (minimalni unutarnji promjer Ø250 i Ø200 mm), sve od potpuno vodonepropusnog materijala i nosivosti za prometno opterećenje. Za tlačne cjevovode predviđene su polietilenskih cijevi visoke gustoće (PEHD glatki) nazivnih profila DN 110 i 90 mm, sve od potpuno vodonepropusnog materijala i nosivosti za prometno opterećenje.
Kanalizacijska mreža Banja
Cjelokupni zahvat se sastoji od dvije faze:
I. faza obuhvaća izgradnju uređaja za pročišćavanje s pristupnom cestom i dijelom sustava odvodnje, vodoopskrbe i NUS-a unutar planirane parcele UPOV-a, te ispust pročišćenih otpadnih voda u rijeku Neretvu. I. faza ukupno obuhvaća sljedeće radove:
- Izgradnja dijela tlačnog voda TV-B2 unutar granice parcele UPOV-a u dužini od cca. 38 m
- Izgradnju vodovodne mreže u dužini od cca. 55 m
- Izgradnju nadzorno-upravljačke instalacije (NUS) u dužini od cca. 46 m
- Izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda UPOV Banja II. stupnja pročišćavanja kapaciteta 280 ES s pristupnim putem
- Izgradnju Ispusta iz UPOV-a u rijeku Neretvu tlačnim vodom u dužini cca. 56 m.
II. faza obuhvaća izgradnju sustava odvodnje, vodoopskrbe i NUS-a do granice planirane parcele UPOV-a. II. faza ukupno obuhvaća sljedeće radove:
- Izgradnju gravitacijskih kolektora u dužini od cca. 1.330 m
- Izgradnju crpnih stanica otpadnih voda (ukupno 2 kom) sa pripadajućim tlačnim vodovima u dužini od cca 1.092 m
- Izgradnju vodovodne mreže u dužini od cca. 1.745 m
- Izgradnju nadzorno-upravljačke instalacije (NUS) u dužini od cca. 1.629 m.
Postojeće stanje obuhvaća u maloj mjeri izgrađenu mrežu sustava odvodnje otpadnih voda, bez priključaka i uređaja za pročišćavanje, te vodoopskrbna mreža. Planirani zahvat obuhvaća izgradnju slijedećeg :
- Izgradnju gravitacijskih kolektora u dužini od cca. 1327 m.
- Izgradnju crpnih stanica otpadnih voda (ukupno 2) sa pripadajućim tlačnim vodovima u dužini od cca. 1093 m.
- Izgradnju vodovodne mreže u zajedničkom rovu u dužini od cca. 1740 m.
- Izgradnju nadzorno-upravljačke instalacije (NUS) u dužini od cca. 1629 m.
Rekapitulacija:
Sveukupno kanalizacije cca. 2420 m
Sveukupno vodovoda cca. 1740 m
Crpnih stanica – 2 komada, CS-B1 i CS-B2
NUS cca. 1629 m
Priključenje – Cjelokupni sustav odvodnje otpadnih voda naselja Banja se u konačnici priključuje na UPOV Banja.
UPOV Komin
U Kominu je predviđena izgradnja tipskog uređaja s aktivnim muljem (II. stupanj pročišćavanja) kapaciteta 1.650 ES. Tipski uređaj za biološko pročišćavanje otpadnih voda s aktivnim muljem koristi se za biološko pročišćavanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda za opterećenje od 5 – 10.000ES. Uređaj je kompletno izveden iz armiranog vodonepropusnog betona. Za pogon kompletnog uređaja koristi se komprimirani zrak koji se dobavlja uz pomoć niskotlačnih kompresora. Izlazna voda ima manje od 20 mg BPK5/l što čini stupanj pročišćavanja veći od 95% razgradnje organske tvari. To se postiže dimenzioniranjem aeracijskog bazena na opterećenje volumena manje od 0,2 kg BPK5/m3,d, zadržavanjem vode u sekundarnom taložniku većem od 4 sata i unošenjem kisika od najmanje 2,5 kg O2/kg BPK5. Izlazna voda zadovoljava uvjete za ispuštanje u prirodni prijemnik II ili I kategorije. Prije ulaska otpadne vode u bioaeracijski bazen ista prolazi kroz koso fino sito koje zaustavlja sav nerazgradivi otpad. U bazen za dodatnu denitrifikaciju dolazi mehanički pročišćena sirova otpadna voda, povratni aktivni mulj iz sekundarnog taložnika i biomasa iz bioaeracijskog bazena. U bazenu vlada anoksično stanje. Biomasa u bazenu uzima nužni kisik iz nitrata (NO4) čime nastaju novi spojevi tj. nitrati se pretvaraju u nitrite (NO3), a nitriti se dalje razgrađuju u elementarni kisik i dušik. Dušik je u plinovitom stanju, te preko površine bazena odlazi u atmosferu, čime se iz otpadne vode uklanja dušik. U otpadnu vodu se intenzivno upuhuje komprimirani zrak kroz membranske aeratore koji stvaraju fine mjehuriće. Svježa otpadna voda se miješa sa finim mjehurićima zraka, a kisik iz zraka se otapa u vodi. Iz sekundarnog taložnika se mamut crpkom povremeno u aeracijski bazen prebacuje i “aktivni” mulj kojega čine flokule mikroorganizama (bakterije, alge, protozoe). Mikroorganizmi za svoj život trebaju hranu i kisik. Hranu uzimaju iz otpadne vode (organske tvari) i na taj način je pročišćavaju, a kisik dobivaju iz zraka koji se upuhuje u vodu. Mješavina otpadne vode, mjehurića zraka i mikroorganizama prelazi u sekundarni taložnik gdje se aktivni mulj odvaja od izbistrene vode koja odlazi u preljev. Aktivni mulj se ponovo vraća u bazen za dodatnu denitrifikaciju i time se proces kontinuirano obnavlja. Izbistrena i biološki pročišćena voda ispušta se gravitacijskim cjevovodom u recipijent. Osnovu uređaja čine mehanički predtretman na finom situ, bioaeracijski bazen i sekundarni taložnik, te pogonski prostor za smještaj kompresora.
UPOV Banja
Predviđena je izgradnja tipskog uređaja s aktivnim muljem (II. stupanj pročišćavanja) kapaciteta 280 ES. Tipski uređaj za biološko pročišćavanje otpadnih voda s aktivnim muljem koristi se za biološko pročišćavanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda za opterećenje od 5 – 10.000ES. Uređaj je kompletno izveden iz armiranog vodonepropusnog betona. Za pogon kompletnog uređaja koristi se komprimirani zrak koji se dobavlja uz pomoć niskotlačnih kompresora. Izlazna voda ima manje od 20 mg BPK5/l što čini stupanj pročišćavanja veći od 95% razgradnje organske tvari. Svježa voda dolazi u bioaeracijski bazen. Iz sekundarnog taložnika se mamut crpkom povremeno u aeracijski bazen prebacuje “aktivni” mulj kojega čine flokule mikroorganizama (bakterije, alge, protozoe). Mikroorganizmi za svoj život trebaju hranu i kisik. Hranu uzimaju iz otpadne vode (organske tvari) i na taj način je pročišćavaju, a kisik dobivaju iz zraka koji se upuhuje u vodu. Mješavina otpadne vode, mjehurića zraka i mikroorganizama prelazi u sekundarni taložnik gdje se aktivni mulj odvaja od izbistrene vode koja odlazi u preljev. Aktivni mulj se ponovo vraća u bazen za aeraciju i time se proces kontinuirano obnavlja. Izbistrena i biološki pročišćena voda ispušta se u recipijent. Nakon određenog vremena dio mikroorganizama ugiba i stvara se biomasa čija se koncentracija u otpadnoj vodi se povećava. Međutim, proces je tako dimenzioniran da se ta biomasa dodatno oksidira i mineralizira (extendedaeration) i proces se vodi do faze endogene respiracije. Time se smanjuje volumen viška mulja, a s time se i potreba izvlačenja viška mulja produžuje na duži period.