Analiza isplativosti ugradnje fotonaponskih sustava za napajanje vodoopskrbnih objekata napravljena je za svaki pojedini vodoopskrbni objekt zasebno pri čemu su ulazni podaci o sunčevom zračenju uzeti za šire područje grada Ploča. Mjerenjem zasjenjenja uređajem SunEye i modeliranjem reljefne raspodjele sunčevog zračenja na svakoj pojedinoj lokaciji utvrđeno je smanjenje ozračenosti što daje uvid u potencijal sunčeva zračenja svake pojedine lokacije. Proračuni proizvodnje električne energije kao i određivanje isplativosti ugradnje provedeni su uskladno metodologiji korištenoj u studiji pri čemu su za svaki vodopskrbni objekt definirani ulazni podaci specifični za konkretnu mikrolokaciju. S obzirom na snagu i potrošnju električne energije vodopskrbnih objekata predložena je izvedba i snaga fotonaponskog sustava za napajanje pumpi uzimajući u obzir da proizvedena električna energija na mjesečnoj razini ne premašuje potrošnju električne energije kako se ne bi pojavio višak električne energije koji bi se po nižoj cijeni predavao u mrežu. S obzirom na instlairanu električnu snagu vodoopskrbnih postrojenja analiza isplativosti ugradnje fotonaponskih sustava je provedena samo za vodocrpilište Klokun koje ima značajnu godišnju potrošnju. Idejno rješenje fotonaponske elektrane Klokun podrazumijeva postavljanje fotonaponskih modula na sve raspoložive krovne plohe objekata i na tlo te postavljanje fotonaponskih modula na nadstrešnice koje se planiraju izgraditi s ciljem natkrivanja parkinga za automobile te ujedno iskoristiti za postavljanje fotonaponskih modula. Analizom potencijala Sunčevog zračenja na lokaciji vodoopskrbnog objekta Klokun na području grada Ploča nedvojbeno je utvrđeno da na navedenim lokacijama postoji značajan potencijal dozračene energije Sunčevog zračenja na vodoravnu plohu. S obzirom da su vodoopskrbni objekti prostorno razmješteni pri čemu reljef pojedine mikrolokacije može značajno utjecati na ukupnu ozračenost izvršena su mjerenja utjecaja okolnog reljefa. S obzirom na značaj i potrošnju električne energije nisu analizirani svi vodopskrbni objekti nego samo vodoopskrbni objekt –crpna stanica Klokun koji se izdvaja kao največi potrošač električne energije. Isplativost ugradnje fotonaponskih sustava za ovaj objekt kreće se između 12 i 13 godina bez subvencija odnosno 6 do 7 godina uključujući subvenciju od 40%. Kako bi se izbjegla potrošnja električne energije u dnevnoj skupljoj tarifi ukoliko fotonaponski sustavi ne proizvode dovoljno, analizirana je satna proizvodnja i potrošnja električne energije temeljem kojih se može odrediti minimalna satna snaga fotonaponskog sustava pri kojoj se crpke u objektu Klokun mogu koristiti. Ovaj podatak je značajan kako bi se maksimalno iskoristila električna enegija proizvedena iz fotonaponskog sustava ali i kako bi se minimizirala potrošnja električne energije u dnevno odnosno višoj tarifi. Na temelju ovog proračuna moguće je napraviti optimizaciju rada crpki u navedenim objektima s ciljem ušteda u potrošnji električne energije.
