Pročišćavanje vode – Sustav za kloriranje

Javna ustanova IZVOR Ploče ima tri stanice za dezinfekciju i neutralizaciju, a to su Klokun, Modro oko i vodosprema Gradac. U Modrom oku i vodospremi Gradac dezinfekcija se vrši tekućim natrijevim hipokloritom, a na Klokunu plinovitim klorom. Na lokaciji Modro oko nalazi se crpna stanica sastavljena od dvije pumpe, elektro ormara i stanice za doziranje natrijeva hipoklorita. Na izvorištu Modro oko nema zaposlenika već se njime upravlja automatski sa Klokuna. Automatizirano postrojenje za vodoopskrbu (vodocrpilište Klokun) sastoji se od tri prostorije. To su prostorija sa pumpama, prostorija za dezinfekciju i neutralizaciju te prostorija za doziranje klora i električnim ormarima za pumpe. U stanici za dezinfekciju i neutralizaciju Klokun postoje dva zbirna voda za plinoviti klor.  Dezinfekcijske stanice uključene su u sustav automatskog upravljanja. Automatski, kao i manualno, može se povećavati i smanjivati količina klora koja se ubrizgava u vodu na vodocrpilištima. Količina klora koja dopire do krajnjih korisnika kontrolira se laboratorijskim instrumentima.

Sonda klor u zraku  upotrebljava se za mjerenje i indikaciju Cl2 u zraku. Kada razina klora u zraku prijeđe razinu od 5 ppm trenutno se uključuje sirena, bljeskalica i crpka neutralizatora. Nakon što razina klora u zraku padne ispod 2 ppm isključuje se bljeskalica i crpka neutralizatora. Sonda osigurava osoblje u skladišnim prostorijama plinskog klora i natrijevog hipoklorita. Senzor i elektronika su smješteni u hermetički zatvorenom kućištu koje je otporno na agresivne plinove i tekućine. Senzor djeluje pomoću kemijske ćelije i kapilarno difuzne membrane. Za neutralizaciju klora koristi se otopina za neutraliziranje (Na2S2O3 (6,6 % w/w), NaOH (11,5 % w/w), voda (100,0 % w/w)). Neutralizator klora nalazi se u prostoriji za dezinfekciju plinovitog klora.

Stanica za kloriranje na Klokunu

Princip djelovanja neutralizatora klora u zraku je takav da neutralizator  uključuje senzor za detekciju klora u zraku preko upravljačke jedinice za kloriranje i neutralizaciju. Senzor za detekciju klora nalazi se u prostoru spremnika klora. Senzor kontinuirano mjeri koncentraciju klora u zraku i pri pojavi klora uključuje svjetlosni ili zvučni alarm koji upozorava korisnika opreme o prisutnosti klora u zraku. Ukoliko koncentracija klora u prostoru raste uključuje se drugi nivo zaštite, odnosno neutralizator klora u zraku.

Pročišćavanje otpadnih voda 

UPOV Ploče

S obzirom na odluke: Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10) i Odluka o izmjenama i dopunama odluke o određivanju osjetljivih područja(NN 151/2014), kojom se definira osjetljivost područja, stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, te kriteriji za ispuštanje otpadnih voda u Hrvatskom zakonodavstvu, aglomeracija Ploče se nalazi u manje osjetljivom području, veličinom spada u kategoriju 2000 – 10 000 ES, te je sukladno zahtjevima Direktive 91/271/EEZ otpadne vode sa područja aglomeracije potrebno pročišćavati odgovarajućim stupnjem pročišćavanja. Odgovarajuće pročišćavanje znači obradu komunalnih otpadnih voda bilo kojim postupkom, uključivo i nižom razinom obrade otpadnih voda od prvog stupnja (I) pročišćavanja uz minimalnu primjenu postupaka kojima se iz otpadne vode uklanjaju krupne raspršene i plutajuće tvari uključujući ulja i masnoće, i/ili načinom ispuštanja, uključujući i podmorske ispuste, koja omogućava da prijemnik zadovoljava odgovarajuće ciljeve kakvoće voda. Važećom kategorizacijom o osjetljivosti područja na teritoriju RH (Odluka o određivanju osjetljivih područja NN 81/10 i 141/15) predmetno područje (recipijent) nije klasificirano kao osjetljivo područje.

Sukladno svemu navedenom aglomeracija Ploče se nalazi u manje osjetljivom području, veličinom spada u kategoriju 2.000 – 10.000 ES, te je sukladno zahtjevima Direktive 91/271/EEZ otpadne vode sa područja aglomeracije potrebno pročišćavati odgovarajućim stupnjem pročišćavanja. Vršno opterećenje UPOV-a Ploče definirano je u mjesecu kolovozu – 8.999 ES i maksimalni satni dotok od 39,87 l/s.

Odgovarajuće pročišćavanje se u ovom slučaju definira kao mehanički uređaj s dugim podmorskim ispustom. Tehnologija pročišćavanja se sastoji od jednostavnog postupka mehaničkog predtretmana koja se temelji na fizikalnim postupcima pročišćavanja. Osnovni dijelovi mehaničkog predtretmana su:

  • gruba rešetka
  • fino sito,
  • aerirani pjeskolov-mastolov,,
  • sustav ispiranja izdvojenog otpada,
  • obrada onečišćenog zraka.

Osnovna tehnološka shema UPOV-a Ploče podrazumijeva slijedeće :

  • ulazno (priključno) okno s incidentnim preljevom,
  • crpljenje otpadne vode od ulaznog okna do ulaznih kanala sa grubim rešetkama i CS,
  • crpljenje otpadne vode do mehaničkog predtretmana,
  • mehaničko pročišćavanje otpadnih voda na finom situ i aeriranom pjeskolovu-mastolovu,
  • stanica za prihvat sadržaja septičkih jama,
  • ispiranje, kompaktiranje i priprema izdvojenog otpada za odvoz
  • ispiranje, kompaktiranje i priprema izdvojenog pijeska za odvoz,
  • odvod pročišćene otpadne vode do izlaznog okna i priključak na CS Luka 2,
  • obrada onečišćenog zraka i uklanjanje neugodnih mirisa,
  • spremnik tehnološke vode,
  • cijevni razvodi unutar uređaja, uključujući i obilazni vod u slučaju prekida rada tehnološke linije mehaničkog pročišćavanja,
  • crpljenje otpadne vode u podmorski ispust

Pročišćene vode se putem podmorskog ispusta ukupne duljine 2304 m profila DN 200 mm ispuštaju u priobalno more.

Strojarska shema uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Ploče

Uređaj za pročišćavanje opremljen je i stanicom za prihvat septičkih otpadnih voda za jedan manji dio korisnika aglomeracije koji zbog dislociranosti neće biti priključen na javni sustav odvodnje, već će se otpadne vode zbrinjavati putem individualnih sustava, a talog i sadržaj septičkih jama su dužni odvoziti na centralni UPOV Ploče. Odabrana lokacija UPOV-a osigurava mogućnost i daljnjeg širenja parcele u slučaju potreba za eventualnim širenjem uređaja u smislu povećanja stupnja pročišćavanja ukoliko dođe do usvajanja strožih kriterija za ispuštanje otpadnih voda u recipijent, ili povećanja kapaciteta planiranog UPOV-a ukoliko dođe do neočekivanog rasta i razvoja broja korisnika na području aglomeracije koji nisu predviđeni prognozama usvojenim u okviru Studije izvodljivosti.

UPOV Komin

U Kominu je predviđena izgradnja tipskog uređaja s aktivnim muljem (II. stupanj pročišćavanja) kapaciteta 1.650 ES. Tipski uređaj za biološko pročišćavanje otpadnih voda s aktivnim muljem koristi se za biološko pročišćavanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda za opterećenje od 5 – 10.000ES. Uređaj je kompletno izveden iz armiranog vodonepropusnog betona. Za pogon kompletnog uređaja koristi se komprimirani zrak koji se dobavlja uz pomoć niskotlačnih kompresora. Izlazna voda ima manje od 20 mg BPK5/l što čini stupanj pročišćavanja veći od 95% razgradnje organske tvari. To se postiže dimenzioniranjem aeracijskog bazena na opterećenje volumena manje od 0,2 kg BPK5/m3,d, zadržavanjem vode u sekundarnom taložniku većem od 4 sata i unošenjem kisika od najmanje 2,5 kg O2/kg BPK5. Izlazna voda zadovoljava uvjete za ispuštanje u prirodni prijemnik II ili I kategorije. Prije ulaska otpadne vode u bioaeracijski bazen ista prolazi kroz koso fino sito koje zaustavlja sav nerazgradivi otpad. U bazen za dodatnu denitrifikaciju dolazi mehanički pročišćena sirova otpadna voda, povratni aktivni mulj iz sekundarnog taložnika i biomasa iz bioaeracijskog bazena. U bazenu vlada anoksično stanje. Biomasa u bazenu uzima nužni kisik iz nitrata (NO4) čime nastaju novi spojevi tj. nitrati se pretvaraju u nitrite (NO3), a nitriti se dalje razgrađuju u elementarni kisik i dušik. Dušik je u plinovitom stanju, te preko površine bazena odlazi u atmosferu, čime se iz otpadne vode uklanja dušik. U otpadnu vodu se intenzivno upuhuje komprimirani zrak kroz membranske aeratore koji stvaraju fine mjehuriće. Svježa otpadna voda se miješa sa finim mjehurićima zraka, a kisik iz zraka se otapa u vodi. Iz sekundarnog taložnika se mamut crpkom povremeno u aeracijski bazen prebacuje i “aktivni” mulj kojega čine flokule mikroorganizama (bakterije, alge, protozoe). Mikroorganizmi za svoj život trebaju hranu i kisik. Hranu uzimaju iz otpadne vode (organske tvari) i na taj način je pročišćavaju, a kisik dobivaju iz zraka koji se upuhuje u vodu. Mješavina otpadne vode, mjehurića zraka i mikroorganizama prelazi u sekundarni taložnik gdje se aktivni mulj odvaja od izbistrene vode koja odlazi u preljev. Aktivni mulj se ponovo vraća u bazen za dodatnu denitrifikaciju i time se proces kontinuirano obnavlja. Izbistrena i biološki pročišćena voda ispušta se gravitacijskim cjevovodom u recipijent. Osnovu uređaja čine mehanički predtretman na finom situ, bioaeracijski bazen i sekundarni taložnik, te pogonski prostor za smještaj kompresora.

UPOV Banja

Predviđena je izgradnja tipskog uređaja s aktivnim muljem (II. stupanj pročišćavanja) kapaciteta 280 ES. Tipski uređaj za biološko pročišćavanje otpadnih voda s aktivnim muljem koristi se za biološko pročišćavanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda za opterećenje od 5 – 10.000ES. Uređaj je kompletno izveden iz armiranog vodonepropusnog betona. Za pogon kompletnog uređaja koristi se komprimirani zrak koji se dobavlja uz pomoć niskotlačnih kompresora. Izlazna voda ima manje od 20 mg BPK5/l što čini stupanj pročišćavanja veći od 95% razgradnje organske tvari. Svježa voda dolazi u bioaeracijski bazen. Iz sekundarnog taložnika se mamut crpkom povremeno u aeracijski bazen prebacuje “aktivni” mulj kojega čine flokule mikroorganizama (bakterije, alge, protozoe). Mikroorganizmi za svoj život trebaju hranu i kisik. Hranu uzimaju iz otpadne vode (organske tvari) i na taj način je pročišćavaju, a kisik dobivaju iz zraka koji se upuhuje u vodu. Mješavina otpadne vode, mjehurića zraka i mikroorganizama prelazi u sekundarni taložnik gdje se aktivni mulj odvaja od izbistrene vode koja odlazi u preljev. Aktivni mulj se ponovo vraća u bazen za aeraciju i time se proces kontinuirano obnavlja. Izbistrena i biološki pročišćena voda ispušta se u recipijent. Nakon određenog vremena dio mikroorganizama ugiba i stvara se biomasa čija se koncentracija u otpadnoj vodi se povećava. Međutim, proces je tako dimenzioniran da se ta biomasa dodatno oksidira i mineralizira (extendedaeration) i proces se vodi do faze endogene respiracije. Time se smanjuje volumen viška mulja, a s time se i potreba izvlačenja viška mulja produžuje na duži period.

Tehnološka shema pročišćavanja otpadnih voda Komin/Banja

UPOV Gradac

U općini Gradac dispoziciju prikupljenih fekalnih otpadnih voda predviđeno je izvesti ispuštanjem u more dugim podmorskim ispustom uz prethodni tretman na uređaju za pročišćavanje. Potrebni stupanj pročišćavanja uvjetovan je “osjetljivošću” prijemnika i veličinom izgrađenog područja, odnosno ukupnim brojem korisnika priključenih na kanalizacijski sustav. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13), za konkretan slučaj ispuštanja putem podmorskog ispusta u “manje osjetljiva područja”, propisuje “odgovarajući stupanj” pročišćavanja za sustave veličine 2000-10000 ES, odnosno “II stupanj” pročišćavanja za sustave veće od 10000 ES. Na ovaj način je, proširenjem sustava odvodnje i povećanjem broja priključenih korisnika, određena i dinamika dogradnje uređaja s pripadajućom razinom pročišćavanja otpadnih voda. Shodno veličini obuhvaćenog područja i planiranoj dinamici razvoja, zadržava se usvojeni koncept rješenja s faznom izgradnjom i izvedbom uređaja “odgovarajućeg stupnja” pročišćavanja u I fazi. Obzirom na izmjene u zakonskoj regulativi u II fazi bi uređaj bio nadograđen na “II stupanj” pročišćavanja. I faza izgradnje – Obzirom na veličinu planiranog sustava odvodnje i uvjete dispozicije u I fazi je predviđeno izvesti uređaj “odgovarajućeg” stupnja pročišćavanja. Uz predviđenu priključenost postojećih potrošača uređaj bi u I fazi trebao biti kapaciteta 8700 ES s mjerodavnim maksimalnim dotokom od 52 l/s.

II faza izgradnje – Drugom fazom je predviđena nadogradnja uređaja kojom bi se osigurao “II stupanj” pročišćavanja. Kako je prethodno utvrđeno, važećom regulativom je za konkretne uvjete dispozicije propisana granična veličina sustava od 10 000 ES, nakon koje uređaj mora zadovoljiti kriterije “II stupnja” pročišćavanja. Navedenom uredbom je, osim osiguranja povoljnog ekološkog stanja prijemnika, uvjetovana i dinamika pojedinih faza izgradnje samog uređaja. Prema prethodno provedenoj analizi kapacitet uređaja definiran konačnim planskim razdobljem iznosi 12300 ES s rezultirajućim maksimalnim dotokom otpadnih voda od 68 l/s. Projektno rješenje dogradnje uređaja predviđeno u II fazi izgradnje nije predmet ovog elaborata i biti će obrađeno posebnom projektnom dokumentacijom. Za potrebe izmjene prostornih planova može se pretpostaviti da novoj lokaciji treba osigurati prostor veličine cca. 4000-6000 m2 što ovisi o odabranoj tehnologiji pročišćavanja i topografiji terena na samoj lokaciji.